>Titanic je putnički brod koji je 14. travnja 1912. g. nakon sudara s ledenjakom potonuo u Atlantskom oceanu.

U Londonu 1907. sastali su se J.B.Ismay predsjednik White Star Linea i James Pirrie predsjednik brodogradilišta Harland and Wolff. Odlučili su sagraditi tri prekooceanska broda do tada neviđene veličine. Već u srpnju 1908 potpisan je ugovor o izgradnji triju brodova, Olympic, Titanic i Gigantic (kasnije Britannic) koje će konstruirati Tomas Andrews.

Gradnja:
Gradnja Titanica započela je 1909. godine. Brod je bio porinut u more 31. svibnja 1911. Bio je dugačak 269 a širok 28 metara, dok mu je nosivost bila oko 46.000 bruto registarskih tona. Dubina gaza bila mu je 10,5 metara, visina od kobilice do komandnog mosta 32 metra, dok je visina do vrha njegovih četriju dimnjaka 56 metara. Maksimalna brzina Titanica bila je 25 čvora.Imao je 30,000KS s tri glave i bio je parobrod. Titanic se smatrao nepotopivim brodom. Imao je najnapredniju tehnologiju i bio je “najsigurniji brod”.

Kratko putovanje:
Titanic je krenuo iz luke Southampton na svoje prvo prekooceansko putovanje 10. travnja 1912. U nastojanju da osvoji Plavu vrpcu Atlantika na svom prvom putovanju u New York kapetan je namjerno krenuo kraćim kursom, sjevernijim od propisanog, i time zanemario opasnost od sudara s ledenim bregovima. Samo četiri dana kasnije, 14. travnja 1912. u 23:40 Titanic se pri brzini od 22 čvora sudario sa santom leda, koja ga je i potopila u 2:40h. Titanic se prpolovio na dva dijela.

Broj žrtava:
Titanik je nakon sudara poslao poziv u pomoć, a prvi brod koji je stigao u pomoć bio je Carpathia. Od 2.228 putnika i članova posade preživjelo je samo 705. Poginulo ili utopilo ih se 1.523, od toga 338 muškaraca i 316 žena, dok su ostalo bila djeca.

Titanic je pronađen 1985. Pronašli su ga Robert Ballard i Jean-Louis Michel.

Prouzročanstvo katastrofe:
Katastrofu Titanica je 14 godina prije predvidio Morgan Robertson u svojem romanu "Futility, or the Wreck of Titan". Roman donosi priču o britanskom putničkom brodu Titan koji, budući da je bio na glasu kao nepotopiv, nije imao dovoljno čamaca za spašavanje. Na putu prema New Yorku jedne je travanjske večeri udario u santu leda i potonuo u sjevernom Atlantiku. Iako je nakon katastrofe pravog Titanica roman objavio ponovo s malim izmjenama, sličnosti su ostale zapanjujuće. Novi brod imao je 66.000 tona istisnine; Robertsonov je imao 70.000 tona istisnine. Stvarni je bio dugačak 882.5 stopa; fiktivni 800 stopa. Oba su imala 3 elise i brzinu od 24-25 čvorova. Oba su mogla nositi oko 3.000 ljudi i oba su imala čamce za spašavanje tek za jedan dio putnika. Ali nebitno, jer su oba dva bila oslovljena sa 'nepotopiva'.

Titanikovo raspadanje:
Najpoznatija svjetska brodska olupina - Titanik bih mogao nestati, za nekih dvadesetak godina, nepovratno nestati. Uzbunu su podigli podvodni istraživači koji su godinama redovno posjećivali ostatke čuvenog broda na dnu u kanadskim atlantskim vodama. Prilikom najnovije posjete, uočili su da se rđa proširila i zahvatila mnogo veći postotak površine na metalnim dijelovima čuvenog putničkog parobroda potopljenog nakon udara u ledeni brijeg tokom prvog putovanja.

Neki od eksperata kažu da su višestruki pokušaji podizanja Titanika na površinu, kao i odobrene ali i ilegalne posjete turista i lovaca na potopljeno blago, mnogo doprinijele bržem korodiranju broda. Međutim, drugi tvrde da je uzrok ovako brzog rđanja u inače hladnim vodama - prije svega u pojačanom ribarenju iznad tog područja.

Smanjena količina ribe, kaže jedan od eksperata, znači i da je uništena prirodna regulacija količine mikro- organizama. Oni sada padaju na dno i biološkim putem podspješuju koroziju.

Tempo propadanja olupine je takav da, kako su naučnici izračunali, more i rđa dnevno pojedu oko 300 kilograma željeza sa Titanika. Paluba, oficirske kabine i jarbol već su se urušili i nestali pod pijeskom, a rdja je opasno zahvatila i pramac broda, čuven kao mjesto sa kojeg je Leonardo DiCaprio u filmu Titanik - uzvikivao: Ja sam kralj svijeta!!